Vršilac funkcije rektora Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović za TV Prva o predstojećim aktivnostima

Vršilac funkcije rektora Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović bio je jučerašnji gost emisije "60 minuta sa Iris", na TV PRVA i govorio o Univerzitetu Crne Gore i predstojećim aktivnostima. 

Transkript razgovora:

TV PRVA: Da krenemo od onoga što ste zatekli. Kakvo je stanje na Univerzitetu Crne Gore?

PROF. DR BOŽOVIĆ: Još uvijek je rano dati pregled detaljnije situacije na Univerzitetu Crne Gore. U svakom slučaju, vi znate da Univerzitet živi prilično stiješnjeno zbog pandemije koja je sve nas zadesila i u skladu sa tim organizujemo cjelokupan život. Požrtvovanjem nastavnika, administrativnog osoblja i strpljenjem studenata uspijevamo da održimo ono što je najvažnije, a to su nastavni proces i istraživanja koji čine srž života svakog univerziteta, pa i Univerziteta Crne Gore.

TV PRVA: Uradili ste prve analize, razgovarali ste s dekanima, i ono u čemu ste saglasni je da fali predavača. Kako se ovaj problem može riješiti?

PROF. DR BOŽOVIĆ: Nedostatak predavača uslovljen je nedostatkom novca. Onoliko koliko imamo na raspolaganju budžetskih i ostalih sredstava, toliko možemo da angažujemo i nastavnog osoblja. To nije dovoljno s obzirom na ukupne kapacitete Univerziteta Crne Gore kada govorimo o broju studenata i broju studijskih programa. Svakako bi morali da idemo na određeno i značajno proširenje, međutim, u ovim uslovima je nepopularno tražiti velike zahvate s obzirom na pandemiju i ukupne okolnosti koje imaju svoje posljedice i na ukupnu finansijsku situaciju. Mi ćemo uputiti određeni predlog korekcija Vladi koje se tiču ukupnog budžeta. Vidjećemo kakav ćemo odgovor dobiti, pretpostavljam vrlo suzdržan, ali pokazaćemo upornost.

TV PRVA: Slijedi provjera finansijskog poslovanja, šta to sve podrazumijeva?

PROF. DR BOŽOVIĆ: Kada je riječ o finansijskim provjerama za određeni prethodni period odnose se na standardne provjere koje vrši, u jednom slučaju, Državna revizorska institucija koja ima svoj način i sistem rada, a mi smo tu da im asistiramo kada je u pitanju dokumentacija i sve ostale potrebne informacije koje se tiču finansijskog života Univerziteta. S druge strane, mi imamo unutrašnje tijelo, odnosno tijelo unutrašnje revizije koje takođe ima svoj plan rada. Ono je u okviru institucije nezavisno, dakle ima određeni plan revizije. Oni rade dubinska skeniranja finansijskog života Univerziteta u svim njegovim segmentima po nekom nahođenju koje oni odrede. Sačekaćemo njihove izvještaje, vidjećemo šta su nalazi i naravno, prilagoditi se uputima koje nam budu dostavili.

TV PRVA: Možemo li najaviti koje sve provjere slijede, kao što je provjera stanova, da li to podrazumijeva ova revizija?

PROF. DR BOŽOVIĆ: Nisam siguran da li će se provjeravati dodjela stanova profesorima. Mi smo imali konkurse, a jedan je, ako se ne varam bio 2006. godine, sljedeći 2011/12. godine. Ti konkursi su završeni i bilo je, naravno, određenih pritužbi i ima određenih konsekvenci koje se protežu do danas, u smislu sudskih procesa od kojih trpimo i neke konkretne posljedice u pogledu određenih, popularno žargonski rečeno, penala koje plaća Univerzitet. Međutim, ono što je bilo neposredno u ovom prethodnom periodu, a tiče se stambene politike i poboljšanja uslova stanovanja,  predviđeni su krediti, a takođe i taj dio je u jednom segmentu završen. Svakako, ukoliko i to bude predmet interesovanja Državne revizorske institucije ili unutrašnje revizije, mi smo, naravno, raspoloženi da pružimo svu moguću asistenciju kako bi to stanje doveli u red, ukoliko već nije.

TV PRVA: To što fali novca odnosi se i na razvoj određenih univerzitetskih jedinica. Osim što se obraćamo Vladi, šta se tu može konkretno preduzeti?

PROF. DR BOŽOVIĆ: Osim obraćanja Vladi za uvećanje budžeta nema mnogo opcija u ovom trenutku. Fakulteti žive jednim dijelom i od projekata, uglavnom međunarodnih, čime finansiraju neke aktivnosti, istraživanja, nabavku opreme, što je jako vrijedno i značajno za Univerzitet. Kada je riječ o krupnijim, sistemskim rješenjima problema koji su konstatovani u razgovorima sa dekanima, potrebna nam je pomoć Vlade. Mi, naravno, razumijemo cjelokupnu situaciju, međutim, naše potrebe bi, u poređenju sa univerzitetima, pa čak i u regionu ove veličine, u finansijskom smislu trebale biti mnogo značajnije. To će nam biti jedan od vodećih argumenata kad se budemo obraćali Vladi.

TV PRVA: Kakav je plan za model studiranja. Određen broj studenata je na budžetu, da li će se to mijenjati?

PROF. DR BOŽOVIĆ: Svi studenti su u prva dva ciklusa, govorim o osnovnim i master studijama, finansirani iz budžeta. Tako je po sadašnjoj regulativi. Što se tiče samog modela on je dominantno ili uglavnom 3+2, a na određenim fakultetskim jedinicama ima varijacija. Taj model će se možda u nekoj mjeri preispitivati. Vidjeli smo različita mišljenja dekana i oni su u pravu da određena zanimanja, prosto sa sadašnjom bečelorom diplomom, nisu dovoljno prepoznata na tržištu rada i u tom segmentu nam je potrebna obimna pomoć države da prilagodi sistemska zakonska rješenja ovome što imamo, našem modelu studiranja. Ukoliko ne bude bilo moguće tim putem da se ide, onda se moramo mi prilagoditi tim krupnim sistemskim rješenjima koja postoje. Vidjećemo, još uvijek je to u razmatranju, mi smo trenutno u procesu promjene Zakona o visokom obrazovanju i to je svakako jedna od tema tog zakona.

TV PRVA: Da li se razmišlja u ovom trenutku o uvođenju prijemnih ispita kao načinu unapređenja kvaliteta studija?

PROF. DR BOŽOVIĆ: Razmišlja se o uvođenju prijemnih ispita i meni se čini, po raspoloženju u resornom ministarstvu, u razgovoru sa ljudima koji se tim pitanjima bave, mislim da je to skoro pa izvjesno.

TV PRVA: Najavili ste da će se mijenjati i model izbora rektora?

PROF. DR BOŽOVIĆ: Model izbora rektora vezan je za pomenuti Zakon o visokom obrazovanju koji će vjerovatno mandatorno utvrditi način izbora rektora. Uočeno je da, na neki način, postoji deficit demokratičnosti u toj proceduri u sadašnjem sistemu tako da postoji više modela. Jedan od modela mogao bi da bude neka vrsta opšteg plebiscita na samom Univerzitetu svih univerzitetskih radnika iz akademske sfere i studenata koji moraju biti uključeni. Drugi model je djelimično posredni koji se završava na, recimo, Senatu i to je nešto što liči onome što smo na Univerzitetu Crne Gore imali nekad. U opticaju su oba modela. Naša univerzitetska zajednica će imati priliku da daje određene sugestije u tom pravcu, njih ćemo naravno uključiti u sve to, u naš predlog.