25.02.2021

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore organizovao okrugli sto na temu izmjena Zakona o visokom obrazovanju

Foto album

Izvor: http://mediabiro.tv/

Demokratizacija akademskog procesa, procedura izbora rektora i dekana, opterećenost nastavnog kadra i studenata, stručna praksa i kvalitet nastave - samo su neka od pitanja koja su otvorena na okruglom stolu „Izmjene Zakona o viskom obrazovanju – kako do idealnog rješenja?“. Panel je organizovao Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SPUCG), sedmicu uoči formiranja radne grupe koja će raditi na izmjenama Zakona o visokom obrazovanju.

Činjenica da su studenti pokrenuli ovo pitanje i prije formiranja radne grupe, kako smatra prof. dr Vladimir Božović, vršilac dužnosti rektora Univerziteta Crne Gore (UCG), predstavlja iskorak u odnosu na dosadašnju praksu. Izrazivši nezadovoljstvo postojećim zakonskim rješenjem, Božović je iznio stav da trenutno postoji značajna neusklađenost Zakona o visokom obrazovanju sa drugim zakonskim aktima kao što je Zakon o radu, te brojnim pravilnicima kojima se uređuje sistematizacija radnih mjesta u javnoj upravi.

„Studenti su više puta iskazivali opravdano nezadovoljstvo time što imamo bečelor diplome koje su maltene neupotrebljive. Štaviše, u pojedinim profesijama nemamo upotrebljive diplome, što bi trebalo da bude cilj akademskog procesa“, dodao je Božović, koji je istakao da se pitanje izbora rektora i dekana, može se podvesti pod stavku demokratizacije UCG-a. „Rekao bih da nam je zaista potrebno da se institucionalno, zakonski definišu pristupi koji će ovaj proces učiniti demokratičnim. Raduje i to što postoje indicije da će ovaj Zakon relaksirati pitanje opterećenosti nastavnog kadra, time i studenata koji su opterećeni velikim brojem časova“, poručio je Božović.

Stav Studentskog parlamenta (SPUCG) je da su potrebne konkretne mjere, kada je novo zakonsko rješenje u pitanju – riječi su Aleksandra Šipčića, studenta povjerenika Univerziteta. Studenti se svakodnevno suočavaju sa problemima poput nedosljednog sprovođenja zakonom obavezne praktične nastave, različite primjene pravila studiranja koje variraju od fakulteta do fakulteta, velike opterećenosti predmetima u jednom semestru.

„Angažovanje dodatnog akademskog osoblja, prioritet je koji mora da bude definisan od strane svih aktera u procesu visokog obrazovanja. Samo na taj način obezbijediće se rad u malim grupama, kvalitetnije savladavanje ispitne materije i, što je najbitnije, dosljedna primjena bolonjske deklaracije. Trenutno studenti imaju najveće zamjerke kada je u pitanju praktična nastava, koja je propisana zakonom, ali postoji nedosljednost u primjeni iste na različitim fakultetima. Zbog toga se ne stiču praktična znanja koja su ključna za valorizaciju na tržištu rada“.

Studentski parlament će insistirati i na uključenosti studenata kada je posrijedi izbor rektora Univerziteta i dekana na fakultetskim jedinicama.

„Studenti po važećim zakonskim normama, ali i na osnovu uporedne zakonske prakse u zemljama regiona moraju da učestvuju u ovako važnom pitanju kao što je izbor rektora“, istakao je Šipčić, koji je u ime krovne organizacije studenata Univerziteta iznio i stav da je potrebno ponovo razmotriti pitanje uvođenja prijemnog ispita za upis na osnovne studije. „Studiranje treba da bude privilegija. Rješenje je ponovno uvođenje prijemnog ispita, i to na svim fakultetima kako bi fakultet upisivali samo najkvalitetniji“.

Potpredsjednica Skupštine Crne Gore doc. dr Branka Bošnjak poručila je da je vrijeme da se priča o novom modelu jer, s njenog stanovišta, trenutni model zatvara jedini državni Univerzitet. To posebno odnosi na izbor rektora najveće ustanove visokog obrazovanja u Crnoj Gori. Stoga smatra da, po ovom pitanju, pravo glasa treba da ima svo akademsko, ali i neakademsko osoblje, kao i studenti.

„Isto tako, nije dobro da ovako mijenjamo rektore. Mislim da se za izbor rektora, kao i za njegove smjene treba propisati stroge kriterijume. Ne smijemo dozvoliti ni da često razrješavamo rektore. Izmjene Zakona treba da idu u pravcu omogućavanja prohodnosti mladim kadrovima, budući da im trenutno rješenje ograničava napredovanje. Jedan od razloga što mladi kadrovi napuštaju Univerzitet jeste nizak koeficjent, te loši materijalni uslovi profesora i saradnika. Ne smijemo dozvoliti da se univerzitetski profesor svede na nivo šalterskog službenika u nekoj boljoj banci“, poručila je Bošnjak.

Univerzitet treba da bude kuća slobode i kuća slobodne misli, poruka je doc. dr Martina Ćalasana koji je govorio u ime Ministarstva prosvjete nauke, kulture i sporta. Podržavši pravovremeno reagovanje studenata na ovo goruće pitanje, on je poručio da kompletan nacrt budućeg Zakona mora biti jasan, precizan i nedvosmislen.

„Želimo zakonski akt koji će stvoriti mogućnosti za demokratizaciju odlučivanja u visokom obrazovanju, koji će ograničiti moć bilo kojeg pojedinca i koji će biti usaglašen sa evropskom legislativom u ovoj oblasti. Zakon o visokom obrazovanju treba da bude takav da omogući veću autonomiju i čvršći integritet pojedinaca zaposlenih, kao i kompletnih ustanova visokog obrazovanja“, istakako je Ćalasan.

Predsjednica Upravnog odbora UCG-a, prof. dr Rajka Glušica smatra da je važno što postoji spremnost UCG-a, Ministarstva i Skupštine da se krene u izmjenu zakona.

„80 odsto pameti u Crnoj Gori je na Univerzitetu Crne Gore. Kičma ove države je, dakle, na državnom Univerzitetu. Mi ne smijemo prepustiti slučaju, niti dopustiti da se taj kapital usmjeri u pogrešnom smjeru. Ukazujem i na ugroženost sardnika na Univerzitetu, posebno majki. Zalažem se i za ograničavanje mandata rektora i dekana. Kako ćemo graditi slobodnu misao, ako je svako na Univerzitetu ugrožen i ako mu je status na Univerzitetu ugrožen?“, istakla je Glušica.

Osim predstavnika studenata i zainteresovanih koleginica i kolega, okruglom stolu prisustvovalo je i više dekana univerzitetskih jedinica – prof. dr Aneta Spaić (Pravni fakultet), prof. dr Tatjana Jovović (Filološki fakultet), prof. dr Mira Vukčević (Metalurško-tehnološki fakultet), prof. dr Igor Vušanović (Mašinski fakultet), prof. dr Saša Mujović (Elektrotehnički fakultet) i dr Edin Jašarović (Fakultet dramskih umjetnosti), a koji su takođe, uzeli učešće u diskusiji i iznijeli svoj stav o ovom sistemskom zakonu.