Panel diskusija na temu: Program stručnog osposobljavanja - prednosti i mane
Studentski parlament UCG organizovao je panel na temu „Program stručnog osposobljavanja“ kako bi bila razmijenjena mišljenja i iskustva nakon deset generacija realizacije istog. Na panelu su govorili predstavnice Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta g-đa Marija Đurišić, Ministarstva ekonomskog razvoja g-đa Jevrosima Pejović, Zavoda za zapošljavanje g-đa Verica Popović, te predstavnici Uprave za kadrove g-din Đuro Nikač i g-din Ivica Todorović ispred Karijernog centra Univerziteta Crne Gore.
Već duže vrijeme pričamo o Programu stručnog osposobljavanja, koji je slobodno možemo konstatovati postao zastarjeo i neefektivan program, spreman za izmjene, a za koji se na godišnjem nivou idzvaja od 8 do 10 miliona eura. Svjedoci smo različitih statističkih podataka da je broj onih koji zadrže posao kod poslodavca varirao od početnih 25-30% do 50%, što je posljednja informacija od resornog ministarstva i Uprave prihoda i carina.
Đurišić je istakla je da je plan donošenje novog modela u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore. Predstavnica Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, takođe, je istakla da su angažovana dva konsultanta iz regiona koji treba da pomognu u predlaganju i pripremi najboljeg modela za našu državu. Smatra da je bilo nedostataka u programu i da je nedostalo istraživanje za sve ove godine koje bi ukazalo na njegove manjkavosti.
Popović je istakla je da preko 50 % učesnika Programa zadržalo posao kod poslodavca. Navodi da ne bi voljela drastičnije promjene ovog programa, iako je konstatovala da je izostala kvalitetna analiza ostvarenja iz proteklog perioda. Ni sada ističe, nije kasno da se uz uključivanje studenata osvijetle njegove mane i uradi analiza uz uključivanje svih aktera.
Nikač je napomenuo dvostruku odgovornost poslodovaca i lica koja želi da rade. Zloupotrebe treba odvojiti od iskustva, pogotovo u onom djelu gdje se pružaju poslovi za koje student nije osposobljen. Podatak koji nedostaje je broj rješenja Uprave za inspekcijske poslove. Suština novog ili nadograđenog programa treba da bude eliminacija nepotizma, istakao je predstavnik Uprave za kadrove.
Za period od deset godina promjenilo se dosta toga, ali ističe svi moramo biti spremni da odgovorimo zahtjevima. Položaj Uprave za kadrove i Zavoda za zapošljavanje je takav da su u pitanju organi nižeg nivoa vlasti koji ne mogu direktno da mijenjaju politiku programa. Nikač ističe da su otvarali određene dileme kao što je pitanje mentorstava, na osnovu kojeg bi se osposobljavali korisnici programa. Nedostajalo je i to da Uprava za kadrove ima mogućnost da identifikuje crnu listu poslodavaca. Stav Uprave je da program ima dobrih strana, ali i to da su neophodne izmjene kako bi dobili Program koji će imati više nadzora i biti modernizovan u pogledu praćenja njegove implementacije.
Pejović ističe značaj donošenja novog programa „Garancija za mlade“ koji će obuhvatiti uključivanje više manjih programa. Cilje je kako ističe predstavnica Ministarstva ekonomskog razvoja da se implementiraju preporuke Evropske unije. Napominje da je zbog velike nezaposlenosti mladih, 2014. godine donijeta prva preporuka EU. Ističe da je sada epidemija probudila još veću nezaposlenost, tako da uloga treba zadovoljenje svih segmenata mladih. „Garancija za mlade“ je program koji bi bio finansiran iz sredstava Evropske unije IPA III, uz podršku od strane eksperata iz EU. Pomak ka pristupanju Evropskoj uniji jeste da mladi imaju bolji životni standard. Pejović je istakla da su pregovori sa Evropskom komisijom u toku, a dio sredstava koji će biti uložen iznosi devet milijardi. Ovo je proces koji traje, program bi trebalo da se nađe na dnevnom redu Vlade za 10-15 dana. Prva aktivnost programa biće i analiza programa stručnog osposobljavanja.
Todorović ističe da je na inicijativu Studentskog parlamenta ovaj program i uspostavljen 2011. godine. Problem je bio pripravnički staž za mlade koji završe fakultet. Mnogo njih je po nekoliko godina tražilo gdje bi mogli da obave pripravnički staž. Prve godine kada je uspostavljen ovaj program imali su potrebu za 5.000 radnih mjesta, da bi 2016. poslodavci našli rupu u Zakonu ovog programa čime su raspisali 11.000 mjesta. Ističe da je to trebalo da bude alarm za nadležne institucije. Niko nije detektovao ko od poslodavaca može da se prijavi. Imamo slučaj kao i prethodnih godina da poslodavac koji ima dva zaposlena raspiše potrebu za deset mjesta, ističe predstavnik Karijernog centra. Procenat od 50 % onih koji dobiju posao po završetku Programa, po njegovom mišljenju, nije realan. Ističe da se studenti magistarskih studija kojih ima 5.000 ne smatraju nezaposlenima već spadaju u posebnu kategoriju. Neophodna je bolja međuresorna saradnja kako bi se donio mnogo bolji program. Iznos od 8.5 miliona na godišnjem nivou može da bude puno bolje iskorišćen.
Zaključak organizatora panela - Studentskog parlamenta UCG je sljedeće:
- Potrebna je bolja stručna praksa na fakultetima;
- Potrebno je pokretanje Studentskog servisa za povremene i privremene poslove;
- Potrebno je pokretanje start up-ova i unaprijeđenje poslovnog ambijenta za mlade – možda i najznačajnije i čemu se trenutno ne poklanja dovoljno pažnje. Realnost je, nerijetko, daleko od teorije i namjere. Početnici u biznisu, preduzetnici i mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori suočeni su s nesrazmjerno velikim obimom regulative prilikom apliciranja za sredstva za otpočinjanje biznisa. Da bi neko realizovao svoju biznis ideju, potrebno je najmanje između 10 i 20.000 eura. Ono na čemu ćemo institirati u što skorijem periodu je to da se studentima obezbijede sredstva koja će dobiti za kvalitetnu biznis ideju. Za tu biznis ideju dobili bi beskamatna sredstva za koja nije potrebna hipoteka, a iznos novčanih sredstava kretao bi se u rasponu od 10.000 do 15.000 eura. Navedeni predlog zahtjeva proceduru, ali stava smo da ima prostora za to, jer bi pokretanjem i razvojem velikog broja malih preduzeća, dali šansu mladima da valorizuju svoju ideju.
- Potrebno je razmotriti mogućnost potpune izmjene ovog modela Programa.