Prof. Miodrag Mihaljević: Evolucija nauke - savremeni izazovi u svijetu digitalne bezbjednosti

U današnjem digitalnom dobu, prisustvo svakog od nas na internetu sa sobom donosi izazove koji se protežu izvan granica fizičkog svijeta, a pitanje potencijala za razvoj nauke u manjim državama, poput Crne Gore, izaziva diskusiju. Upravo na tu temu govori prof. dr Miodrag J. Mihaljević,  istraživač, profesor i zamjenik direktora Matematičkog instituta, Akademije nauka i umetnosti u Beogradu, kao i šef Nacionalnog Centra za sajber bezbjednost i privatnost, u razgovoru sa studentkinjom master studija na Fakultetu političkih nauka, Kristinom Radović.

On kaže da je kroz preplitanje stvarnog i digitalnog prostora, stvoren "metaverzum", a naša sigurnost u digitalnom-sajber prostoru postaje ključna. Internet, daleko od besplatnog, kako naglašava, plaćamo ostavljajući svoje podatke, koje često nazivamo "naftom 21. vijeka".

Iako statistički manja, prof. Mihaljević navodi da je Crna Gora pokazala da iz nje mogu izniknuti izdanci koji doprinose globalnoj nauci, a sinergija dijaspore i matice može biti ključna za postizanje većih rezultata.

Tokom međunarodnog simpozijuma „Dani dijaspore i prijatelja Crne Gore“ koji je održan u oktobru na Univerzitetu Crne Gore, Mihaljević je govorio na temu problema s vještačkom inteligencijom, ChatGPT-om i Blockchain-om.

 Sa kakvim izazovima se susrećemo na Internetu? 

Sada smo u dobu kada imamo izuzetno rastući fenomem našeg prisustva u digitalnom prostoru što dodatno ističe značaj sajber bezbjednosti. Bitno je istaći da mi danas živimo u svijetu u kome se desilo preplitanje našeg relanog životnog prostora sa digitalnim prostorom. Mi fizički živimo u realnom svijetu, ali značajan dio života provodimo i u digitalnom prostoru i tendencija je da u njemu sve više živimo. Činjenica je da se digitalan i realan prostor prepliću i stvaraju nešto što neko danas zove metaverzum. Navedeno dodatno ističe značaj informacione bezbednosti. 

Naša prisutnost u digitalnom prostru generše ogromne količine podataka, pa pitanje koje neko postavlja kako je moguće da je Internet besplatan, ima sljedeći intersantan odgovor: Internet nije besplatan, mi ga plaćamo kroz ostavljanje naših podataka. Podaci su, često se kaže,  nafta 21. vijeka.

Vezano za naše prisustvo u digitalnom prostoru, interesantno je ukazati i na sljedeće. Postoji jedna svjetska asocijacija u kojoj su, primjera radi i CANU i SANU pored, na primer, Ruske, Kineske, Američke i Švedske akademije, a ukupno je oko 140 entiteta. Nedavno je ova asocijacija pokrenula formiranje početnog dokumenta o ljudskoj bezbjednosti, oformljena je radna grupa gdje su akademije članice predlagale svoje kadnidate. Predložen sam kao predstavnik SANU koja prepoznaje implikacije ljudskog prisustva u digitalnom prostoru na bezbjednost. Interesantno je navesti da je u dokumentu koje je formiran pored tradicionalnih elemenata sa implikacijama na ljudsku bezbjednost istaknut i značaj  ljudske bezbjednost u digitalnom-sajber prostoru.

Šta mislite da li Crna Gora ima dovoljno potencijala za razvoj nauke?

Pitanje je veoma interesantno i bitno.  Neko bi mogao reći da je statistički posmatrano Crna Gora isuviše mala da bi mogla da se mjeri sa potencijalima velikih zemalja. Sa druge strane, meni se čini da je Crna Gora više puta pokazala da iz jedne manje populacije mogu da se pojavljuju izdanci koji pružaju mnogo više od očekivanog. Takođe, postoji mnogo primjera onih koji žive i rade u Crnoj Gori, a koji su daleko više odskočili od očekivanog. A imate i mnogo primjera onih koji su porijeklom iz Crne Gore, ali su u nekim drugim prostorima postali visoko prepoznati po svojim rezultatima. Kao ilustraciju navodim prisustvo naučnika iz Crne Gore i njene dijaspore na tzv. Stanforskoj listi 2% vrhunskih svjetskih naučnika koje brojnošću nadmašuje statistički očekivano. Navedeno ilustruje da i brojčano male sredine mogu da doprinesu u svjetskim razmjerama mnogo više nego što bi se to očekivalo. Ono za šta se zalažem je da se stimulišu aktivnosti na sinergiji dijaspore i matice, odnosno da svi zajedno pokušamo da radimo na dobrobit ne samo za nas, već za široku međunarodnu zajednicu zato što, nesporno, nauka nije lokalna.

Šta Vas je motivisalo da se bavite naukom i koliko se razlikuje današnja nauka od one koja je bila kada ste Vi upisivali fakultet?

Uvjek su me interesovale aktivnosti koje nisu samo rutine - interesovale su me aktivnosti koje traže da se kreira nešto novo u odnosu na ono što je do tada postojalo. Kada sam završio Elektrotehnički fakultet u Beogradu zainteresovalo me je da se pomjerim korak dalje od inžinjerstva i danas se pokazuje da sam imao jednu vrstu sreće kada sam izabrao oblast koje je na granici onoga što povezuje naš svakodnevni život i onoga što seže izvan tih okvira. Dio naše realnosti su i razne tajne i postavlja se pitanje kako da ih zaštitimo i kolika je otpornost primijenjene zaštite, odnosno da li neko, ipak može da pročita našu tajnu. Danas su zaštita informacija i tehnike za provjeru sigurnosti zaštite među izuzetno aktuelnim temama u oblasti informacionh tehnologija. Moje studentske ideje da se bavim nečim što je više nego kreativni inženjerski posao i što spada u domen nečega što je u to vrijeme bilo daleko od svakodnevnog, odvele su me u danas izuzetno značajnu oblast kriptologije koja daje osnovu za informacionu bezbjednost, ali je i osnova za blokčejn tehnoloju. Aktuelne teme današnjih naučnih istraživanja uključuju i mnoge nove, a istraživanja u domenu digitalne, sajber, bezbjednosti i privatnosti su jedan veoma ilustrativan primjer.

Sada,  kroz malu digresiju, dolazimo do nečega što je možda interesantno za vas i čitaoca kroz pitanje: „Da li postoji tajna veća od tajne“. Neko bi rekao da se igramo riječima, a da ovo nije igra riječima naučio sam kasnije kada sam se profesionalno bavio problemima zaštite informacija. Može se reći da je tajna veća od tajne informacija da ja znam da čitam vašu tajnu. Zašto? Zato što ako vi znate da ja „čitam“ vaše tajne, vi ćete promijeniti način zaštite, a dok god vi ne promijenite način zaštite i mislite da je on pouzdan vi meni dajete ono što je vaša tajna. Navedeno je ilustracija izazova koji me je odveo u oblast koja, u vrijeme kada sam počinjao svoju profesionalnu karijeru, nije bila toliko rasprostranjena i opšte-značajna kao danas.

Autor: Kristina Radović, studentkinja Fakulteta političkih nauka