Profesor Kuzmanović: U građevinskoj industriji nema napretka bez akademske zajednice
Dekan Građevinskog fakulteta u Beogradu prof. dr Vladan Kuzmanović za portal Univerziteta Crne Gore, u intervjuu, govori o temeljima saradnje sa Univerzitetom Crne Gore, njegovom učešću u Danima dijaspore UCG, ulozi univerziteta u promovisanju inovacija u građevinskoj industriji, pametnim gradovima i trendovima i građevinarstvu.
Posljednjih godina, od kako je na funkciji dekana, saradnja sa Univerzitetom Crne Gore se prije svega odvija kroz razmjenu primjera dobre prakse, izazova i iskustava u oblasti visokog obrazovanja, rada inženjerskih komora, primjene eurokodova ili vještačke inteligencije i digitalizacije.
Po prirodi posla, najčešće sam u kontaktu sa dekankom prof. Marinom Rakočević i rektorom prof. dr Vladom Božovićem, ali i sa profesorima Duškom Lučićem, Miškom Kneževićem, Srđom Aleksićem i drugima.
Plan nam je da unaprijedimo zajedničko učešće u naučno-istraživačkim projektima Horizon Europe iz poziva Evropske komisije i u velikim infrastrukturnim projektima koji se realizuju u Crnoj Gori i Srbiji. Iz ove saradnje proisteklo je i moje učešće na naučnom skupu Dani dijaspore i prijatelja Crne Gore 2023, kada sam održao predavanje o neophodnosti diversifikacije izvora energije, kazao je profesor Kuzmanović.
PR UCG: Profesore Kuzmanoviću, kako su postavljeni temelji saradnje između Građevinskog fakulteta UCG i Građevinskog fakulteta u Beogradu?
PROF. DR KUZMANOVIĆ: Temelje saradnje između Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu postavili su naši uvaženi profesori, doajeni jugoslovenskog građevinarstva: Nikola Hajdin, Gojko Nenadić, Arsenije Vujović, Mihailo Muravljov, Miodrag Sekulović, Mirko Aćić, Đorđe Vuksanović i mnogi drugi. Njihova misija bila je da formiraju visokokvalitetan sopstveni kadar Građevinskog fakulteta u Podgorici koji će u potpunosti preuzeti izvođenje nastave. Nakon njih stasala je plejada izuzetnih stručnjaka i profesora koji su tu saradnju nastavili, ali i unaprijedili, podigli na viši nivo i dali joj novi kvalitet.
Moja saradnja sa kolegama i koleginicama iz Podgorice datira još iz studentskih dana, kada sam kao predsjednik Saveza studenata učestvovao u organizaciji tradicionalnih susreta studenata građevinskih fakulteta – popularnih Građevinijada. Sjećam se da je predstavnik podgoričkog fakulteta u to vreme bio Dragan Žarković i da smo u druženju sa kolegama iz čitave SFRJ proveli mnogo nezaboravnih dana. Trebalo je dosta truda i rada da bi se organizovali skupovi na kojima je učestvovalo 17 građevinskih fakulteta sa preko hiljadu i po studenata.
Dok sam bio mlad inženjer i asistent saradnju smo nastavili učešćima na stručnim i naučnim skupovima, pre svega društva građevinskih konstruktera. Najprije u Vrnjačkoj Banji, a zatim na Žabljaku, Ohridu i Zlatiboru. Učili smo od starijih kolega i prikazivali rezultate svojih projekata i istraživanja iz magistarskih teza i doktorskih disertacija.
Saradnja je ponovo intenzivirana prije petnaestak godina. Sa ponosom vam mogu reći da sam tada, kao jedan od posljednjih honorarnih profesora, i sam predavao vašim studentima. Bio je to predmet Hidrotehničke građevine na master studijama. Sa nestrpljenjem sam čekao svaki drugi utorak u ljetnjem semestru i radovao se što ću moći da im prenesem dio svog znanja i iskustva, ali i da se vidim i družim sa dragim kolegama i prijateljima sa podgoričkog fakulteta. Asistentkinja mi je bila Ivana Ćipranić, danas prodekan za nastavu Građevinskog fakulteta, koja je ubrzo doktorirala i preuzela nastavne obaveze na predmetu.
PR UCG: Kako vidite ulogu akademske zajednice, poput Univerziteta Crne Gore, u promovisanju inovacija i napretka u građevinskoj industriji?
PROF. DR KUZMANOVIĆ: Duboko sam uvjeren da u građevinskoj, ili bilo kojoj drugoj industriji, nema napretka bez aktivne uloge akademske zajednice, pogotovo institucija od nacionalnog značaja kao što je Univerzitet Crne Gore. Ta uloga ogleda se prije svega u obezbjeđenju inženjerskog kadra širokog akademskog obrazovanja, kompetencija i vještina koje omogućavaju uvođenje novih tehnologija, novih materijala i primjenu savremenih evropskih propisa koje smo usvojili u našim nacionalnim pravilnicima za projektovanje i proračun građevinskih konstrukcija.
Građevinski fakultet u Podgorici ima izvanredne kadrove praktično u svim oblastima građevinarstva koji mogu da odgovore brojnim izazovima koji se postavljaju pred građevinsku industriju u Crnoj Gori. Ono što nam nedostaje jeste čvršća veza resornih ministarstava i akademske zajednice i vjera u sopstvenu pamet. Nerijetko se događa da su angažovani inostrani konsultanti skromnih ekspertiza i upitnih namjera, što sigurno ne može doprinijeti boljitku domaće građevinske industrije. Zbog toga akademska zajednica mora još istrajnije da radi na unapređenju kvaliteta, na inoviranju nastavnih planova i na podizanju sopstvenih kapaciteta kako u oblasti nauke i istraživanja, tako i u stručnoj djelatnosti.
PR UCG: Sa sve većim interesovanjem za pametne gradove širom svijeta, kakav je vaš stav o ovoj temi i kako vidite ulogu građevinske industrije u stvaranju pametnijih gradskih infrastruktura?
PROF. DR KUZMANOVIĆ: Ideja o stvaranju pametnih gradova proistekla je iz globalnog trenda migracije stanovništva iz sela u gradove i nužnosti rješavanja brojnih problema koji su zbog toga nastali. Činjenice govore da već blizu 60% svjetske populacije živi u gradovima, da se putevima kreće oko 1,3 milijarde automobila, da se u gradovima troši tri četvrtine ukupne energije i da se u njima generiše oko 80% ukupne emisije CO2. Zbog toga je infrastruktura postala kritična, a zagađenje u gradovima počelo da ugrožava zdravlje stanovnika.
Kako odgovoriti na ove izazove? Inženjerski racionalno, strateški i planski. Najprije je neophodno utvrditi stanje u kome se nalaze naši najveći gradovi, uspostaviti sistem monitoringa, identifikovati u kojim sistemima postoje najveći problemi i mogućnosti za unapređenje stanja, doneti strategiju razvoja, definisati održive planove za svaki podsistem i započeti faznu realizaciju. Teorijski relativno jednostavno ali praktično veoma zahtjevno, pogotovo u našim uslovima.
Zbog toga mislim da treba krenuti od pametnih zgrada, pametnih autoputeva, željeznica ili industrijskih postrojenja. Da prilikom projektovanja i izgradnje svih novih objekata primijenimo tehnička i tehnološka rješenja koja vode ka pametnim gradovima, a paralelno sa tim da unapređujemo urbanističke planove i postojeće sisteme gradskog prevoza, parkiranja, grijanja, tretmana otpadnih voda, odlaganja i prerade otpada, enefgetsku efikasnost itd. U svemu ovome uloga građevinske industrije i pratećih djelatnosti praktično je nezamjenljiva.
Da bismo uspeli da odgovorimo ovim izazovima, timovi profesora sa našeg fakulteta, u saradnji sa partnerima iz Evropske unije, realizuju veći broj naučno-istraživačkih projekata. Teme su iz oblasti cirkularne ekonomije, klimatskih promjena, primjene vještačke inteligencije, održivog razvoja i prirodom inspirisanih rješenja. Ideja je da se rezultati ovih istraživanja primjene u predstojećim planovima razvoja.
PR UCG: Koje smatrate ključnim izazovima i mogućnostima u implementaciji koncepta pametnih gradova, posebno u kontekstu Crne Gore i regiona?
PROF. DR KUZMANOVIĆ: Stručnjaci koji se bave ovom oblašću znaju da nema pametnih gradova bez “pametne ekonomije”, “pametnog upravljanja” i “pametnih ljudi”. Pametna ekonomija podrazumeva povećanje produktivnosti, razvoj preduzetništva, inovativni duh i prilagodljivost tržišta rada. Pametno upravljanje između ostalog obuhvata strateško planiranje, korišćenje informaciono-komunikacioih tehnologija, učešće građana u donošenju odluka i transparentnost. Naravno, najvažniji su “pametni ljudi”, odnosno građani koji su spremni da se obrazuju čitavog života, fleksibilni, kreativni, otvorenog uma, koji žele da učestvuju u javnom životu.
Ako imamo sve ovo u vidu, čini mi se da su najveći izazovi: nedostatak strategije, netransparentnost i nespremnost građana da promene svoje navike. Prva dva problema uvek su povezana sa donosiocima odluka, ali se ovaj poslednji tiče svakoga od nas. Gradovi ne mogu “postati pametniji” ukoliko nismo spremni da vodimo računa o uštedi električne energije, racionalnijoj potrošnji vode i razvrstavanju otpada, ili ako vožnju automobilom bar neki put ne zamenimo gradskim prevozom, biciklom, ili dužom šetnjom. Na sreću ili ne, ovo nije karakteristika samo našeg regiona...
PR UCG: Kako se trendovi u građevinarstvu mijenjaju u svijetu danas, i kako se prilagođavate tim promjenama u svom radu i nastavi?
PROF. DR KUZMANOVIĆ: Pored pametne i održive gradnje o čemu smo već govorili, osnovni trendovi u savremenom građevinarstvu su: digitalna transformacija, inovativni građevinski materijali, 3D štampane konstrukcije, prefbrikovane i modularne konstrukcije, upotreba dronova i bespilotnih letilica, virtuelna stvarnost i unapređenje analitike. Istakao bih značaj digitalizacije i naprednu analitiku podataka.
Već desetak godina digitalna transforamacija je zapravo sinonim savremenog građevinarstva. Svi ste čuli za alate kao što je BIM (Building Information Modeling), koji omogućavaju izradu najdetaljnijih modela i analizu projektnih rješenja još pijre početka izgradnje. Na taj način smanjuju se i troškovi i vrijeme potrebno za realizaciju. Imajući u vidu zakonska rješenja, upotreba BIM-a će uskoro postati obavezna za sve objekte od državnog značaja.
Unapređenje analitike znači da se efikasno može analizirati velika količina podataka generisana tokom izrade građevinskih projekata, čime se optimizuju procesi projektovanja i izgradnje, predviđaju trendovi i donose informisane odluke. Ovo se postiže pomoću digitalnih platformi koje olakšavaju saradnju između različitih učesnika na projektu, smanjuju rizik od grešaka i doprinose efikasnijim radnim procesima.
Rekao bih da građevinska industrija doživljava značajne promjene prije svega zahvaljujući inovacijama i tehnološkom napretku, čime se stvaraju nove mogućnosti za održivu, efikasnu i inovativnu izgradnju.
Sve ovo imali smo u vidu kada smo pripremali posljednju akreditaciju fakulteta 2021. godine, pa smo u naše studijske programe uveli mnoge predmete koji se bave upotrebom BIM-a u projektovanju konstrukcija, naprednim numeričkim modeliranjem, vještačkom inteligencijom, mašinskim učenjem ili kompjuterskom vizijom.
PR UCG: Kao iskusni stručnjak u građevinarstvu, koju biste poruku ili savjet željeli poslati studentima građevine na Univerzitetu Crne Gore ili onima koji se razmišljaju o odabiru ove profesije?
PROF. DR KUZMANOVIĆ: Osim što spada u najstarije ljudske djelatnosti, građevinarstvo je plemenito zanimanje, jer iza nas ostaju djela: mostovi, brane, tuneli, putevi, škole, stadioni... Zbog toga je građevinski fakultet pravi izbor za srednjoškolce koji vole tehniku, koji su kreativni i dinamični, koji vole timski rad. Tome treba dodati da nema nezaposlenih građevinskih inženjera, da su plate u građevinarstvu u stalnom porastu, da dostižu više hiljada eura i da im diploma otvara sva vrata, kako u regionu, tako i u čitavoj Evropi.
Studentima građevine na Univerzitetu Crne Gore čestitam na izboru, jer su upisali jedan od najprestižnijih fakulteta na Univerzitetu. Želim im da studije završe u roku, da vjeruju u sebe i svoje znanje. Osim znanja, važno je da od svojih profesora nauče i usvoje principe kolegijalnosti, saradnje, akademske čestitosti, ličnog i inženjerskog poštenja. Samo tako će postati pravi akademski građani dostojni tradicije koju su stvarali doajeni građevinarstva sa početka ove priče.