Svečano otvoren Međunarodni naučni skup Njegoševi dani 10

Svečano otvaranje desetog, jubilarnog izdanja slavističkog skupa u organizaciji Studijskog programa za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti, Filološkog fakulteta i Univerziteta Crne Gore održano je u Budvi. Ova značajna manifestacija nastavlja da istražuje neiscrpnu mudrost velikog Njegoša, čija djela i u vremenima kada se čini da su podjele sve dublje, pozivaju na razumijevanje i toleranciju.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je na jubileju čestitao organizatorima i dodao da je značaj održavanja manifestacije u Budvi veći, samim tim što je ovaj grad kandidat za prestižnu titulu Evropske prijestonice kulture za 2028. godinu.

Njegoš je najveća ličnost u istoriji Crne Gore, ne samo pjesnik i filozof. Svako njegovo lokalizovanje bilo bi na neki način njegovo podcjenjivanje, to ni njemu, ni Crnoj Gori nije potrebno. Zbog toga ste izabrali pravo mjesto, da se skupimo u Budvi, da prožimamo kosmopolitski duh svih posjetilaca ovog grada i države i pokažemo da Njegoševa misao koja je univerzalna ni u ovim post-ideološkim vremenima ne može da se prevaziđe. Želim da čestitam neumornim profesoricama Bečanović-Đurišić, prof. Glušici i svima onima koji pomažu da se kulturna scena Crne Gore izdigne iz pepela i dokazuju da se veličina svake države može ogledati, ne u broju stanovnika, niti na veličini teritorije, nego koliko njena kultura seže van njenih granica,  istakao je premijer Abazović.

Njegoševe dane podržali su i predstavnici Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja i Ministarstva kulture i medija ispred kojeg se prisutnima obratila državna sekretarka u tom resornom ministarstvu, Mirjana Maslovar.

Njegoševi dani, kao važan dio kulturne baštine Crne Gore prilika su za promovisanje crnogorske kulture i književne scene, tradicije i istorije. Cilj ovog skupa, kao i svih dosadašnjih, jeste pristupiti Njegošu, kao što se pristupa enigmama i svemu onome što nas prevazilazi – sa dignitetom i oprezom. Njegoš je ispred svih nas. Otkrivajući njegove mističnosti, u konstantnom smo dijalogu sa njim, a taj dijalog je upravo nasljeđe nama, njegov zavjet i zalog za idetintetski kod utkan u univerzalni civilizacijski mozaik. Kulturno bogatstvo i njegova različitost predstavljaju jednu od osnovnih karakteristika našeg društva, zbog toga je naše ministarstvo posvećeno u primjeni kulturne strategije kako bi dugoročno osmislilo kulturnu politiku u Crnoj Gori, saopštila je Maslovar ispred Ministarstva kulture i medija.

Prisutnima se obratio i doc. dr Predrag Zenović, predsjednik Savjeta za kulturu Opštine Budva, koji svojim posvećenim radom stvara važan most između lokalne zajednice i ovog prestižnog događaja.

Svaka velika evropska kultura ima jednu tačku oko koje se okreće cijeli njen smisaoni, kulturni, estetski i jezički i svaki drugi svjetonazor, tako Britanci imaju Šekspira, Francuzi Igoa, Njemci Getea. Njegoš je u našoj kulturi zapravo mnogo više od toga, on je u našoj kulturi istovremeno i Dostojevski i Čehov. U tom smislu, zaista je nemoguće pretjerati u važnosti koju u naučnom, kritičkom i tragalačkom smislu treba dati i posvetiti kada je u pitanju lik i djelo Njegoša. Njegoš nije slučajno ovoga puta u Budvi, on je na ovom prostoru već bio ne samo u reflektovanom, već i u stvarnom životu. Budva na svom putu ka tituli Evropske prijestonice kulture ima  Njegoša kao znak i vrlo slojevit simbol, koji je središte kulturnog i svakog drugog svjetonazora Crne Gore, ispričao je Zenović. 

Veliko zadovoljstvo zbog ostvarenog jubileja ove manifestacije izrazila je prof. dr Rajka Glušica, predsjednica Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, koja svojom stručnošću i nepokolebljivošću, od početka Njegoševim danima daje posebnost, akademski autoritet i podršku, i jedna od idejnih tvorkinja skupa.

Veoma sam srećna i ponosna što smo dospjeli do jubilarnih desetih Njegoševih dana i što smo na petnaestogodišnjem putu ove jedinstvene naučno-kulturne manifestacije prebrodili mnoge nevolje i uprkos svemu strpljivo i predano gradili spomenik najvećem crnogorskom i južnoslovenskom pjesniku, temeljnom kamenu crnogorskog kulturnog i nacionalnog identiteta i klasiku crnogorske književnosti. Univerzitet Crne Gore slaviće za nešto više od pola godine veoma značajan jubilej – 50 godina postojanja i rada. Na licu Univerziteta u pola vijeka njegovog postojanja ovih 15 godina Njegoševih dana ispisaće se zlatnim slovima kao jedna od najznačajnijih manifestacija organizovanih pod krovom jedinog državnog univerziteta u Crnoj Gori, istakla je Glušica.

O izuzetnom značaju ove manifestacije, ali i Njegoševoj ostavštini i njegovom kultu govorili su i prof. dr Igor Lakić, dekan Filološkog fakulteta UCG i akademik Slobodan Grubačić, koji se prisutnima obratio u ime Naučnog savjeta Njegoševih dana. 

Dekan Lakić je naglasio Filološki fakultet čvrstvo stoji iza ovog događaja, koji je postao značajni naučni skup u oblasti slavistike I montenegristike. Njegoševi dani prešli su dug i težak put i opstali isključivo zahvaljujući velikom trudu I odricanju koleginice Glušice, Đurišić, Rakočević, Jovović i mnogih drugih koji su sav svoj trud i znanje uložili u organizaciju ovih velikih, desetih, Njegoševih dana. Danas Njegoševi dani predstavljaju konferenciju od nacionalnog i od međunarodnog značaja na koju su očestvovala najpoznatija slavistička imena iz svijeta, što je slučaj i ove godine. Stvorivši djelo koje prevazilazi granice Crne Gore i doseže do univerzalnih visina Njegoš je pokazao da se imao rašta i roditi.

Završnu riječ na ovom svečanom otvaranju imala je prof. dr Tatjana Đurišić, predsjednica Organizacionog odbora, koja svojim posvećenim radom I ličnim primjerom čuva Njegoša i njegovo djelo decenijama.

Jubilej je uvijek povod za procjenu rezultata, a mi postignutim rezultatima moramo biti jako zadovoljni. Dug smo put prešli od 2008. godine do danas, a ovu manifestaciju svi već prepoznaju kao projekaat od državnog značaja, jer okuplja najeminentije evropske slaviste pod okriljem crnogorske kulturne ikone – Njegoša, ukazala je Đurišić. 

Ovogodišnji gosti skupa su i Balša Brković, Aleksandar Bečanović, Đuro Radosavović, Nataša Nelević, Radoman Čečović i Marinko Vorgić, istaknuti autori koji su najzaslužniji za savremenu crnogorsku književnu scenu. Poseban gost na ovogodišnjem skupu je Zoran Živković, čuveni pisac fantastične književnosti i laureat brojnih regionalnih i svjetskih književnih izdanja.

Svečano zatvaranje Međunarodnog naučnog skupa Njegoševi dani 10 upriličeno je 9. septembra koncertom istaknutog makedonskog umjetnika Vlatka Stefanovskog na terasi hotela Mogren.