Prezentacija Filološkog fakulteta u nikšićkoj Gimnaziji

U okviru promocije Filološkog fakulteta u Nikšiću, dana 16. februara je koleginica doc. dr Milena Mrdak-Mićović posjetila Gimnaziju Stojan Cerović, najstariju školsku ustanovu u nikšićkoj opštini. Sa maturantima gimnazije je razgovarala o prednostima koje posjeduje Filološki fakultet, kao i o mogućnostima i prilikama koje postoje i u okviru studiranja, ali i nakon završetka studija kroz raznovrsne vidove zaposlenja. Krenuvši od stare Bahtinove devize da je slika jezika ujedno i slika društva, Mrdak-Mićović je gimnazijalcima predočila da je jezik najvažniji instrument ljudskog ospoljavanja, te da kao takvog moramo neprestano usavršavati. Učenici su bili zainteresovani za mnogostruke aspektualizacije jezika, te su u razgovoru sa profesoricom došli do zaključka da se jezik u kontinuitetu razvija i da je, zapravo, on primarni modelativni sistem koji koriste sve nauke i umjetnosti, jer da nije jezika ne bi bilo ni ljudske komunikacije, kao prvo, a potom nijedan vid nauke, tehnike i umjetnosti ne bi postojao. Kako se usavršava jezik, tako i svi oblici ljudskog djelovanja dobijaju svoju punoću.

Uzimajući u obzir činjenicu da su učenici osobitu pažnju posvetili zanimanjima koja bi im bila omogućena studiranjem Filološkog fakulteta, razmatrane su sve opcije budućih zaposlenja i došlo se do zaključka da diplomirani filolog, profesor određenog jezika i književnosti, pokriva širok i raznolik dijapazon aktivnosti. Osim standardnih zanimanja koje se odnose na nastavnički kadar u osnovnim i srednjim školama,  te na poslove lekture i korekture koji se mogu obavljati u svim poljima nauke, kulture, pa i privrede,  budući da je jezička, čitalačka i medijska pismenost svima neophodna, filolog svoje mjesto nalazi u mnogolikim komunikološkim potencijalima – u medijima, dakle, novinarstvu (novinskom, televizijskom, radijskom), u institucijama kulture,  ministarstvima kulture i prosvete, u izdavačkim kućama (izdavačka djelatnost usmjerena na udžbenike, ali i na publikovanje beletristike i stručne literature), ali i kroz određena zanimanja koja podrazumijevaju znanje jednog ili više svjetskih jezika, a koja takođe mogu svoje mjesto naći ne samo u kulturi, već i u ekonomiji, zakonodavstvu, privredi itd. Inkluzivnost znanja stranog jezika na našem fakultetu uključuje poznavanje i različitih uskostručnih profila zanimanja, što znači da jezik struke j ili preciznije raznih struka, jeste jedan od primata ovladavanja nekim jezikom, te upravo profesori sa Filološkog fakulteta predaju strane jezike (jezike struke) na Medicinskom, Elektrotehničkom, Mašinsko-metalurškom, Ekonomskom, Pravnom, te Fakultetu za sport, Fakultetu za turizam i hotelijerstvo, Fakultetu za pomorstvo i drugim fakultetima. Dakle, jasno je da poznavalac stranog jezika može biti prevodilac i konsultant u priličnom broju djelatnosti.

U skladu sa promocijom Filološkog fakulteta, učenicima su prezentovane i mogućnosti ERASMUS programa, kao aspekta mobilnosti koji naš fakultet višedecenijski artikuliše i kada je u pitanju razmjena studenata, ali i obuka i usavršavanje akademskog i neakademskog osoblja. Govoreno je o zemljama i gradovima koji ponajviše upriličuju filološku mobilnost, o naučnim i tehnološkim savršenostima njihovih univerzitetskih jedinica (pri tom smo mislili na osobosobljenost učionica, bibliotečku katalogizaciju, radionice, seminare i konferencije koje su u ponudi studentima, o stipendijama itd.), koje sveukupno doprinose interdisciplinarnosti, interkulturalnosti i usavršavanju svih interesovanja koje naši studenti iskažu na određenom polju zanimanja.