Nova objava, Nataša Jovović, Vježba za studente 25.03.2020 00:01



SINTAGMA

  1. Odredite vrstu sintagmi prema sintaksičkom odnosu među članovima:

divlji vjetrovi, kupiti pravdu, starac bijele brade, ustati kasno, rosna polja, plakati i uzdisati,

______________________________________________________________________________

bolje od drugih, berba grožđa, bure piva, dostojan poštovanja, čovjek sa praznom kesom,

______________________________________________________________________________

voljeti odmor, sličan bratu, sklon porocima, tanak u pojasu, blijed u licu, važna vijest,

______________________________________________________________________________

igranje košarke, pregled oružja, gomila drva, veselo dijete, tamno nebo, zavijanje vukova

______________________________________________________________________________

  1. Odredite sintagme po sastavu:

majka i ćerka, gledati film, slušati muziku, slušati zabavnu muziku, gledati horor film,

______________________________________________________________________________

trčati i pjevati, brzo trčanje, brzo trčanje po travi, hodati sporo, gledati i ćutati

______________________________________________________________________________

 

NEPOTPUNE REČENICE

            Iako je rečenica veza dva osnovna pojma, izražena subjektom i predikatom, često se dešava da je iz te rečenice izostavljen jedan ili drugi, ili pak oba osnovna člana.

            Razlikujemo: 1. formalno nepotpune rečenice (Došao je); 2. apsolutno nepotpune rečenice, tj. nominativne iskaze (Lopov!); 3) bezlične, tj. besubjekatske, impersonalne rečenice.

            Prve dvije vrste su rečenice bez razvijenih glavnih djelova ili nepotpune (eliptične) rečenice. O formalno nepotpunim rečenicama govorimo kada se mogu bez dvoumljenja nadomjestiti izostavljeni rečenični djelovi. Tamo gdje se izostavljeni djelovi ne mogu nadomjestiti bez dvoumljenja riječ je o apsolutno nepotpunim rečenicama.

 

 

Osnovni modeli besubjekatskih/bezličnih rečenica

  1. Glagol u 3. l. jd. sr. roda tipa Svitalo je.
  2. Glagol u 3. l. jd. sr. r. + logički subjekat tipa Jovanu je toplo.
  3. Glagol biti + prilog tipa Zagušljivo je.
  4. Glagol u 3. l. jd. sr. roda + se tipa Mnogo se razgovara o tome.

 

Primjeri za vježbanje:

 

  1. Sad sam krenuo.
  2. Pravilno je postupio. Nesanica.
  3. Smračilo se.
  4. Gdje je on odsjeo? U hotelu.
  5. Čućemo se kasnije.
  6.  
  7. On me samo pogleda, pa preko vrata.
  8. Mariji se prispalo.
  9. Kasno je zaspao.
  10. Nepodnošljivo je.
  11. Raspravlja se o ljudskim pravima.
  12. Istog jutra ona vozom za Beograd.
  13. Mir! Juriš!
  14. Ona se opet nasmija. Cinično.
  15. Gle, galeb!
  16. Danas nema nastave.
  17. Nekada se često putovalo.
  18. Razbojnici!

 

U sledećem tekstu odredite sve rečenične članove i odredite šta vrši njihovu funkciju.

 

            Taj čovjek je došao vrlo rano, nije se pozdravio, već je počeo da viče na mog najboljeg prijatelja. To je stvorilo neprijatnu atmosferu. Zbunjen zbog takvog postupka, moj prijatelj je ćutao. Mi smo ćutanje shvatili kao mirenje i prihvatanje, pa se nijesmo željeli umiješati. Međutim, takav postupak je bio vrlo loša taktika. Nepoznati čovjek se proglasio pobjednikom.

 

Napomena: Odgovore poslati na natasaj@ucg.ac.me najkasnije do 29.03. u prilogu, ne u samom tekstu mejla.


Ne propustite nijednu važnu vijest, pretplatite se na vijesti Akademski forum.