Gostovanje Mira Gavrana i Dejana Aleksića na časovima Književnosti za djecu i omladinu

Studenti Filološkog i Filozofskog fakulteta imali su priliku da, na časovima Književnosti za djecu i omladinu, preko ZOOM aplikacije 16. maja razgovaraju sa čuvenim hrvatskim piscem Mirom Gavranom, a 24. maja sa čuvenim srpskim pjesnikom Dejanom Aleksićem.

Budući da oba autora spadaju u najređu grupu stvaralaca, onu koja se obraća tzv. „dual audience“ (i odrasloj i dječjoj publici), razgovor se ticao književnosti u vrlo širokim okvirima.

U razgovoru sa Mirom Gavranom, trenutno najizvođenijim hrvatskim autorom čija su djela prevedena na preko 25 jezika, poseban akcenat je bio stavljen na njegov omladinski inkluzivni roman Zaboravljeni sin, koji od vremena pojavljivanja devedesetih godina XX vijeka ne prestaje da okupira pažnju čitalaca, a koji su studenti pet studijskih programa (Crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti, Srpski jezik i južnoslovenske književnosti, Obrazovanje učitelja, Predškolsko vaspitanje i Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku) ovog semestra proučavali u okviru predmeta Književnost za djecu i omladinu. Autor je otkrio na koji način se pripremao da napiše roman o mladiću sa posebnim potrebama, istakavši pritom da je pisanje umijeće zapažnja važnih stvari. Pored toga što ga odlikuje izuzetna sposobnost uživljavanja u različite tačke gledišta (npr. pripovijedanje iz ženske perspektive), Miro Gavran je otkrio i na koji način ga je studij dramaturgije, kao i komunikacija sa cijenjenim profesorima poput Ranka Marinkovića i Ivana Kušana, pripremio za životni poziv kojem se u potpunosti posvetio, kao profesionalni književnik, u ranim tridesetim godinama.

Razgovarajući sa Dejanom Aleksićem, jednim od najnagrađivanijih savremenih srpskih stvaralaca, studenti su imali priliku da saznaju kako polivalentnim stvaralačkim ličnostima prija promjena poljā i žanrovskih obrazaca, naročito kada se radi o prelasku iz književnosti za odrasle u književnost za djecu i obratno. Označivši potrebu za stvaranjem za djecu kao potrebu za eksperimentom, kada se u okviru stvaralaštva za odrasle osjeti opasnost od samoponavljanja i upadanja u manir, Aleksić je naglasio ležernost i stvaralačku razbarušenost dječje književnosti, u kojoj autori posebno uživaju. Studente je u razgovoru sa pjesnikom posebno interesovala antropomorfizacija mikrosvijeta iz perspektive dječje svijesti, mogućnost da isti motiv (npr. vrijeme) autor obradi na dva sasvim različita načina u okviru stvarlaštva za djecu i stvaralaštva za odrasle, te osjećanje koje iz toga proizilazi nakon kreiranja književnog djela. Osvrnuvši se na upečatljivu, iako deficitarnu, tradiciju poeme u okviru dječje književnosti Dejan Aleksić je istakao ulogu nosnesnog humora u kreiranju posebne atmosfere u tzv. „pjesmama dugog daha“.

U susretu sa uvaženim stvaraocima, koji su odavno postali dio obavezne školske lektire u Hrvatskoj, odnosno Srbiji, studenti su bili u prilici da, sa svojim predmetnim profesorom doc. dr Svetlanom Kalezić-Radonjić, saznaju nešto više ne samo o tajnama stvaralačkog umijeća, već i o osnaživanju analitičko-kritičkog mišljenja kod djece posredstvom čitanja.