Akademski integritet na umjetničkim fakultetima

Kršenje akademskog integriteta kroz krađu ideja

"Prekršaji koji se tiču akademskog integriteta su vrlo specifični kada je riječ o umjetničkim zajednicama. Kod nas se, nažalost, dešavaju krađe ideja. To je najteži oblik onoga što se zove kršenje akademskog integriteta.

Još u najmlađem dobu, djeca čak u osnovnoj školi, čuju za termin kopiranje. To kopiranje se najčešće odnosi na neke radove na časovima likovnog obrazovanja, pa kada nastavnik zada neku temu, onda djeca, zato što su bezidejna ili lijena da se razmaštaju, najčešće gledaju okolo da vide kako je neko drugi počeo. Onda se djeca ljute i kažu: “Vidiš, on je mene kopirao”.

Šta se dešava? Ako nastavnik ne reaguje i ako se to ne problematizuje, onda se najčešće nastavi i na drugim predmetima i na svemu ostalom, što bi trebalo da bude signal da učesnici ili nastavnici nedovoljno cijene ono što se zove inicijativnost, kreativnost i maštovitost učenika.

Obzirom da mi od studenata očekujemo da su vrlo kreativni i da imaju izuzetno razvijenu i kreativnost i maštu, onda to, kao segment kopiranja, krađe ideja, krađe motiva ili priča za neke scenarije ili kratke filmove ili uloge koje treba da se odigraju, smatramo potpuno nepodobnim.To je u sferi umjetnosti, kako u likovnim i muzičkim umjetnostima, ali i u dramskim, potpuno neprhvatljivo.

Ono što je olakšavajuća kategorija kod nas je, da naši studenti rade zadatke koji će biti javno prikazani i konačno svi se toga plaše. Zato što to nisu rezultati koji će biti u zatvorenim krugovim, pa se neće znati ko je šta uradio. Naprotiv, to i jeste veliki teret koji je na našim studentima. Da usljed javnog prikazivanja, upravo, istrpe kritike na taj račun.

Važnost pozivanja na literaturu

Plagijat se odnosi i na ideje. U umjetnosti i nauci, posebno savremenoj umjetnosti, često se kaže da se nema što novo izmisliti i često se koriste modeli ili motivacija stvaralaštvom nekog velikog umjetnika. Upravo zbog toga treba svaku priliku koristiti da se imenuje taj veliki umjetnik koji je uticao na nas, da se vrlo jasno i konkretno imenuje koji su to elementi koje smo mi preuzeli od njih i koje želimo da kroz svoj rad plasiramo ili na neki nov, naš način, prikažemo.

Dakle, strahovito je važno da sve ono što sam nabrojala, a spada u domen kopiranja, krađa, preuzimanja, ne koristimo na način na koji mislimo da niko neće prepoznati nego i kada nam je potrebno i kada nam je važno i korisno da možda na novi način istražimo neku oblast ili nekog stvaraoca koji je dominantno uticao na nas kao mlade umjetnike da zapravo, sa dubokim poštovanjem, iskrenim umjetničkim odnosom poštovanja i zahvalnosti za ono što je taj umjetnik postigao u svom vremenu i mi kroz naše stvaralaštvo dokažemo koliko je to važno i iz nekog novog ugla osvijetlimo to što je stvaralac radio.

Konstantno praćenje rada studenata

Srećom, kod nas na Fakultetu dramskih umjetnosti su zastupljene male grupe studenata i rad tih grupa je neprekidno ispraćen od strane profesora. Dakle, svaki zadatak je ispraćen onim što se zove svakodnevno nadgledanje profesora, razvijanje inicijalne ideje, praćenja razvoja ličnosti studenta. Tako da, kada se primjeti takva mogućnost, na vrijeme se kanališe i prosto se ne dozvoli studentu da položi ispit ukoliko se takve pojave uoče. Ako pak, i promakne tako nešto, onda je to sigurno nešto što je bilo dugo i vješto pripremano, jer bez dobre interakcije između nastavnika i studenta teško se može biti student na umjetničkim fakultetima.

Ono što radimo u umjetničkim sferama, srećom, ne može uticati na kvalitet života, ali može uticati na ono što jeste ukupna kulturna slika jednog društva. Takođe, možemo pratiti razvoj iz prethodnog perioda i način na koji smo uspjeli da animiramo kulturne stvaraoce da izgrađuju i unapređuju institucije i stvaraju ambijent za što kvalitetnije kulturne proizvode.

Na Fakultetu dramskih umjetnosti postoje komisije koje prate rad studenata. Pored mentora i samih studenata i Komisije za master radove koje predlažu datu temu. Takođe i na Univerzitetu Crne Gore postoje komisije koje provjeravaju sve ono što bi moglo ili ne bi moglo da bude tema nekih zaobilaženja pravila u pisanju naučnog rada, ogrešivanju nečega što se zove citat ili sve ono što se podrazumijeva kao poznavanje i smjernica metodologije izrade naučnog rada.

U umjetničkim oblastima, posebno su svi profesori usmjereni na ono što se zove umjetnički rad. Teorijski dio master rada, obzirom da kod nas ne postoje doktorske studije umjetnosti, vrlo blisko prati ono što je umjetnički dio rada i zapravo mora da  predstavi pitanja koja su se u tom umjetničkom radu istraživala, kao i zaključke koji su na osnovu toga donešeni. Na umjetničkim fakultetima su, gotovo svi profesori, uključeni u ono što se zove konačan umjetnički master rad.

Upotreba literature na pravi način

Izuzetno je važno da studenti umiju da koriste literaturu. To govori o elementarnoj pismenosti, poštovanju onoga što se zove stručna literatura, sposonosti studenata da na osnovu stručne literature donesu svoje zaključke, kao i znanju da povežu svoje lično iskustvo sa onim što su njihovi zadaci.

Svaki student koji, kroz teorijski zapis, umije da oblikuje ono što je njegovo umjetničko napredovanje, znači da će on nastaviti da promišlja, ne samo svoje stvaralaštvo, nego i stvaralaštvo svojih kolega, takođe će moći, na jedan dobar način, da prepozna, ocijeni i imenuje društvo kome pripada i umjetničke pojave tokom daljeg rasta i razvoja.

Studente treba ohrabriti, jer oni, zaista sa dosta predrasuda upisuju studije umjetnosti. Treba ih ohrabriti da se razvijaju, da rade i da sa svojim radom i upornošću dokažu da je jako važno da oni budu nosioci budućeg razvoja onog što se zove kultura i društvo u kojem rade i stvaraju. Studentima znači kad im se kaže da sve ono što rade na sebi u tih tri do pet godina studiranja jeste dugoročno i važno za njihov lični i intimni razvoj i pronalaženje, oni postaju relevantni stvaraoci regionu."

Korisne informacije o akademskom integritetu su na sljedećoj veb stranici: https://www.akademskiintegritet.ucg.ac.me/dobrodosli/