Fakultet dramskih umjetnosti

Biografija - Antović Darko




Biografija - Antović Darko

Prof. dr  sci. DARKO ANTOVIĆ

B  I  O  G  R  A  F  I  J  A

Rođen je 3. septembra 1952. godine u Kotoru (Crna Gora), od oca Iva i majke Božane, rođene Ljubičić. Roditelji su mu po zanimanju bili prosvjetni radnici. Otac mu je bio profesor francuskog, italijanskog i latinskog jezika i književnosti, radio je u školi kao profesor, honorarni službenik - istraživač na srednjovjekovnim dokumentima u Državnom arhivu Kotor, a u oblasti kulture - kao direktor Centra za kulturu Kotor, odakle je otišao u penziju. Majka je bila nastavnik francuskog i srpskog jezika.

Oženjen je i ima dvoje djece. Supruga mu je profesor italijanskog i engleskog jezika i književnosti, sada na dužnosti načelnika Državnog arhiva Crne Gore - Odjeljenja Istorijski arhiv Kotor.

Osnovnu školu, školu za osnovno muzičko obrazovanje i gimnaziju završio je u Kotoru, sve sa odličnim uspjehom.

Školske 1971/72. godine upisao se na Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju, sada Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu, na grupi za organizaciju i juna 1975. diplomirao sa ocjenom deset (10). Iste godine je nagrađen nagradom Univerziteta umetnosti u Beogradu za postignuti uspjeh na studijama. U toku studija bio je član Nastavno - naučnog i umetničkog veća Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu.

Stručni ispit za zvanje profesora, poslije dugogodišnjeg rada u srednjoj školi, položio je u Podgorici, 1983. godine, sa odličnim uspjehom.

Magistrirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, 1985. godine, na temi "Uloga organizacija za elementarnu difuziju kulture u uslovima opštenarodnog odbrambenog rata". Članovi komisije ocijenili su ovaj rad visokom ocjenom i predložili Univerzitetu umetnosti u Beogradu da se objavi kao poseban doprinos unapređenju odbrambenih priprema i to posebno u institucijama društvenih djelatnosti, prije svega u institucijama kulture i zaštite kulturnog nasljeđa.

Poslije završenog fakulteta radio je kao slobodni filmski radnik i član Udruženja filmskih i televizijskih radnika Srbije, od 1975. godine, i to pretežno na nastavno-obrazovnim filmovima koje je snimao Vojno-filmski centar "Zastava-film" u Beogradu, po programu Političke uprave Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu SFRJ u Beogradu.

Redovni radni odnos zasnovao je aprila 1976. godine u Televiziji Titograd, kao samostalni organizator u Produkciji i Redakciji kulturno-umjetničkog programa. Tamo je radio do marta 1977. godine kada je otišao na odsluženje redovnog vojnog roka gdje je završio Školu rezervnih oficira. Poslije odsluženja vojnog roka nastavio je redovan radni odnos u Televiziji Titograd do 29. aprila 1978. godine na istim poslovima.

Od 10. jula 1978. do 1. oktobra 1979. radio je u Centru za kulturu Kotor kao samostalni urednik kulturno-umjetničkog programa.

Dok je bio na dužnosti u Centru za kulturu Kotor, odmah po zemljotresu u Crnoj Gori 1979. godine, dobrovoljno je radio kao član Štaba - referent za kulturu na Saveznoj omladinskoj radnoj akciji (Štab naselja Kotor) u vremenu od 10. maja do 10. septembra 1979. godine.

Od 1. oktobra 1979. do 1. aprila 1997. radio je kao profesor u Srednjoj školi u Kotoru. U toku svog rada u školi predavao je predmete: organizacija kulturnih djelatnosti, likovna umjetnost, muzička umjetnost i odbrana i zaštita. Pored toga, tri godine je predavao i u Srednjoj muzičkoj školi u Kotoru predmet likovna umjetnost. Od strane republičke prosvjetne inspekcije moj obrazovno - vaspitni rad ocjenjivan je najvišim ocjenama.

U toku rada u školi, pored osnovnog zanimanja, radio je i na izradi dokumenata i normativnih akata iz oblasti odbrambenih priprema škola i drugih institucija društvenih djelatnosti, prije svega kulture. Odgovarajuće komisije Republičkog sekretarijata narodne odbrane i Republičkog komiteta za obrazovanje, nauku i kulturu Crne Gore ocjenjivale su ovaj rad najvišim ocjenama ističući ga kao doprinos unapređivanju te oblasti, posebno sa aspekta odbrambenih priprema za organizovanje zaštite spomenika kulture i funkcionisanje institucija kulture i drugih društvenih djelatnosti u uslovima vanrednih prilika, rata i svih oblika ugrožavanja.

Bio je saradnik Instituta za pozorište, film, radio i televiziju Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu od 1985. godine. Njegovi predlozi za naučno-istraživački rad su ušli u program rada Instituta, a neki od njih su već i realizovani.

Još u toku studija u Beogradu je započeo da u arhivima u Kotoru i van njega (u bivšoj Jugoslaviji), pa i inostranstvu (Francuska, Italija, Austrija), istražuje arhivsku građu i pronalazi dokumenta i podatke o pozorišnom životu i pozorišnoj djelatnosti iz prošlosti Kotora i šire. Pronašavši dragocjene, neistražene i neobjavljene spise iz te oblasti, odlučio je da pripremi materijal za doktorsku disertaciju. Poslije niza godina intenzivnog  i upornog naučno-istraživačkog rada on je uobličen pod naslovom "Kotorsko pozorište u XIX vijeku". Taj rad je predat Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, aprila 1996. godine, kao doktorska disertacija. Pred komisijom Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu u sastavu: akademik Miroslav Pantić (generalni sekretar SANU) - predsjednik, Alojz Ujes, red. prof. FDU - mentor i dr Petar Marjanović, red. prof. FDU - član, 17. septembra 1996. godine uspješno je odbranio povoljno ocijenjenu doktorsku disertaciju "Kotorsko pozorište u XIX vijeku" i stekao stepen doktora nauka o dramskim umjetnostima iz oblasti teatrologije.

Napominje se da je ova knjiga (objavljen dio doktorskog rada pod istim naslovom) ušla u obaveznu literaturu studentima FDU Cetinje za predmet  Istorija jugoslovenske drame i pozorišta (danas Istorija južnoslovenske drame i pozorišta).

Odlukom o izboru u zvanje Naučno - nastavnog vijeća Univerziteta Crne Gore na sjednici 14. 03. 1997. godine izabran je u zvanje docenta Univerziteta Crne Gore za predmet Dramske umjetnosti i od tada izvodi nastavu na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju iz predmeta Istorija jugoslovenske drame i pozorišta, a 18.06.2002. izabran je u zvanje vanrednog profesora za isti predmet. Na istom fakultetu je izvodio nastavu i iz predmeta Produkcija tokom školske 1998/99. i 1999/2000. godine. Za ovaj predmeta je takođe izaban u nastavničko zvanje, poslije objavljenog pozitivnog referata komisije i pozitivnog stava Nastavno - umjetničkog vijeća FDU Cetinje, 1.10.2001. godine i od tada je redovno izvodio nastavu i iz ovog predmeta. Odlukom Senata Univerziteta Crne Gore 25.10.2007. godine izabran je u akademsko zvanje redovnog profesora Univerziteta Crne Gore za predmet Južnoslovenska drama i pozorište na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju.

Pored navedenog, bio je član Festivalskog odbora 2. Jugoslovenskog festivala pozorišta za djecu u Kotoru 1994. godine, a u toku 5. Jugoslovenskog festivala pozorišta za djecu u Kotoru 1998. godine obavljao je dužnost predsjednika žirija grada festivala. Na desetom Jugoslovenskom festivalu pozorišta za djecu je bio član žirija grada 2002. godine, a na jedanaestom član stručnog žirija Festivala 2003. godine. Godine 2002-2003. bio je član upravnog odbora Centra za kulturu Kotor.

Takođe, u proteklom periodu, učestvovao je u realizaciji i realizovao niz aktivnosti iz oblasti kulturnih djelatnosti, promocija knjiga, izložbi, radio i televizijskih emisija i drugih javnih nastupa prije svega sa tematikom iz naše kulturne prošlosti. Ovdje prije svega treba istaći promocije knjiga u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom Vaska Kostića "Najstarija narodna škola u Crnoj Gori" 1997. godine i "Prvo humanitarno društvo Južnih Slovena - Sveti Đorđe" 1998. godine, kao i knjige, monografske publikacije, koja je objavljena na osnovunjegovog naučno-istraživačkog rada "Kotorsko pozorište u XIX vijeku" 1998. godine u koncertnoj sali sv. Duh Srednje muzičke škole u Kotoru, uz učešće tadašnjeg ministra za kulturu u vladi Crne Gore.

Takođe treba napomenuti i promociju knjige dr Srđana Vukadinovića "Organizacija nacionalnog teatra" koju je vodio u Centru za kulturu Kotor, aprila mjeseca 1998. godine, kao i sopstvene monografske publikacije "Filip J. Kovačević, život, prosvjetni, književni, prevodilački, izdavački, pozorišni, bibliotečki, muzejski i arhivistički rad i djelo", koju je izdalo Društvo za obnovu manastira Podlastva, Kotor - Grbalj, 2001. Ova promocija je održana u Kotoru 11. oktobra 2001. godine u hotelu Fjord uz učešće akademika Miroslava Pantića sekretara SANU iz Beograda i samog autora. Takođe je održao i promociju "BOKE", broj 23. Zbornika radova iz nauke, kulture i umjetnosti u Zavičajnoj biblioteci u Herceg Novom februara 2003. godine, kao i "Boke" broj 24 jula 2004, zatim "Boke" broj 25 i 26, takođe u Herceg Novom 2006. i 2007. godine.

Njegovim javnim izlaganjem rada "Značaj gradskih biblioteka i čitaonica Kotora u prošlosti grada od XI do XX vijeka" otvorena je Gradska čitaonica u prisustvu gradskih i republičkih zvanica juna 2003. godine.

Na Međunarodnom stručno-naučnom savjetovanju pod nazivom "Urbano i arhitektonsko nasljeđe u III milenijumu", koje je održano septembra mjeseca 1999. godine u Perastu, imao je zapaženo izlaganje u vezi rekonstrukcije zgrade Kotorskog pozorišta iz 1843. godine, što je takođe prilog proučavanju istorije jugoslovenskog pozorišta.

Međutim, nije se zaustavio samo na gore izloženom, već je nastavio naučno-istraživački rad u arhivima, bibliotekama i kod privatnih imalaca arhivske građe u Crnoj Gori, Srbiji i u inostranstvu. Kao rezultat toga je, pored ostalih radova u naučnim i stručnim publikacijama, nastala njegova knjiga, monografija pod naslovom: "Filip J. Kovačević, život, prosvjetni, književni, prevodilački, izdavački, pozorišni, bibliotečki, muzejski i arhivistički rad i djelo". Knjiga je izašla septembra 2001. godine i osvijetljava lik jedne, do danas malo poznate ličnosti iz naših krajeva, koja je živjela krajem XIX i početkom XX vijeka i djelovala najviše na Cetinju. Ovaj čovjek u našoj kulturnoj istoriji ima skoro nemjerljivih zasluga i to posebno u oblasti arhivistike, bibliotekarstva i pozorišnog djelovanja a ovaj rad, između ostalog, ima zadatak da ispravi nepravdu da se o ovoj ličnosti u Crnoj Gori i šire do sada veoma malo znalo.

Početkom 2003. godine započinje, kao nosilac projekta, veliki projekat pod nazivom "Projekat Global Country of World Peace Njeguši – infrastrukturna, kultorološka i turistička valorizacija" - idejni projekat, uz podršku tima arhitekata iz Holandije na čelu sa arh. dr Eike Hartmannom za izradu dijela projekta i priloga (arhitektonski dio). Projekat je završen jula mjeseca 2003. godine i, pored ostalih, dostavljen Vladi Republike Crne Gore, a predložen je i izabran za razmatranje od strane Komesara Bijenala u Veneciji iz Rima za učešće na Bijenalu Venecija 2004.

Takođe je autor elaborata: "Kulturološko – turistička valorizacija poluostrva Prevlaka na ulazu u Boku Kotorsku u funkciji svjetskog mira", saopštenog na World Peace Assembly u Dubrovniku 2004. uz učešće 40 zemalja, kao i projekta:"Turistička prezentacija Kotora kroz scenski prikaz prošlosti u funkciji valorizacije kulturne i istorijske baštine", koji predviđa učešće profesora i studenata Fakulteta za turizam i hotelijerstvo Kotor, Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje (studijski program Gluma), Muzičke akademije Cetinje i Srednje muzičke škole Kotor 2005. godine.

Aprila mjeseca 2004. godine pozvan je da se uključi u naučno istraživački projekat UniAdrion, Univerziteta u Bolonji i Virtual University: UniAdrion (Dipartimento di Storie e Metodi per la Conservazione dei Beni Culturali),  Ravenna Italy, 3. radne grupe koju vodi prof. Giorgio Praderio. Ova radna grupa realizuje naučno istraživački projekat održivog turizma (sociološki, ekonomski i arhitektonski aspekat) u gradovima Jadransko–Jonske regije. Ona obuhvata učešće od oko 30 studenata iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore i Albanije.

Takođe je bio član Odbora za pripremu naučnog skupa pod radnim naslovom "Pozorišno stvaralaštvo Crne Gore u XX vijeku" CANU (koji je bio planiran za kraj 2001. godine), a bio je i član odbora naučnog skupa "Grbalj kroz vjekove" koji je organizovalo Društvo za obnovu manastira Podlastva, CANU i SANU u oktobru 2001. godine. Takođe je 2004. godine bio član organizacionog odbora i domaćin 3. Konferencije oficira gradova Jadrana: Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore i Albanije, koja je održana od 28. do 31. maja 2004. godine u Kotoru uz učešće najviših oficira - predstavnika pomenutih država i visokih državnika tih zemalja.

Bio je član Radne grupe Ministarstva kulture Crne Gore za donošenje Zakona o pozorištu Republike Crne Gore 2001. godine.

Odlukom Predsjedništva Crnogorske akademije nauka i umjetnosti 25. januara 1999. godine izabran je za člana Odbora za pozorišnu umjetnost CANU.

Predsjedništvo CANU je 2005. godine odlučilo da spoji Odbor za pozorišnu umjetnost i Odbor za filmsku umjetnost u Odbor za pozorišnu i filmsku umjetnost čija je konstitutivna sjednica održana 19. oktobra 2005. godine. Tom prilikom izabran je za predsjednika navedenog novo formiranog Odbora. Ovaj predlog je potvrđen od strane Predsjedništva CANU decembra mjeseca 2005. godine. Odbor je veoma uspješno realizovao Naučni skup iz oblasti pozorišne umjetnosti  "Pozorište u Crnoj Gori u drugoj polovini XX vijeka" u Podgorici 23. juna 2006. godine u Svečanoj sali CANU. (Predsjednik organizacionog odbora je bio prof. D. Antović. Skupu je prisustvovalo više od 30 istaknutih naučnih i kulturnih radnika iz ove oblasti iz Crne Gore i Srbije koji su predstavili svoje referate tokom održavanja Skupa u Podgorici. Radovi su objavljeni u Zborniku radova sa ovog Naučnog skupa CANU, poslije rada redakcije za pripremu Zbornika čiji je predsjednik takođe bio profesor Antović, kao i jedan od recenzenata).

Bio je i Predsjednik  Organizacionog odbora CANU za pripremi naučnog skupa "Filmska umjetnost u Crnoj Gori – prošlost, sadašnjost, budućnost (problemi i perspektive)" koji je održan u Podgorici 2008. godine, sa kojeg je takođe objavljen Zbornik radova 2009. godine.

Poslije donošenja novog Statuta Univerziteta Crne Gore 2004. godine (6. februara 2004) i njegove reorganizacije iste godine izabran je za člana Umjetničkog vijeća Univerziteta CG (izbor ponovljen 2007).

Član je žirija Festivala mediteranskog teatra "Purgatorije" u Tivtu koji je počeo da se održava u ovom gradu 2006. godine u ljetnom periodu i planirano je da se održava kao redovna i tradicionalna ljetna manifestacija. Mandat žirija je četiri godine (produžen 2007).

U projektu CANU, pripreme I toma ENCIKLOPEDIJE CRNE GORE, kao saradnik za oblast pozorišta autor je više značajnih enciklopedijskih odrednica (predato 1998).

Od 1998. godine do danas član je izdavačkog savjeta i redakcije eminentnog časopisa iz nauke, kulture i umjetnosti "BOKA" koja izlazi u Herceg-Novom.

Na predlog Nastavno-umjetničkog vijeća FDU Cetinje bio je izabran za šefa katedre za teoriju 6. 04. 1998. godine, a izbor je ponovljen novembra 2000. godine.

Odlukom Senata Univerziteta u Tuzli (BiH) 2005. godine izabran je za gostujućeg profesora na Akademiji dramskih umjetnosti istog Univerziteta gdje izvodi nastavu na Poslijediplomskim studijama studijskog programa "Teatrologija", za zvanje "Magistar humanističkih nauka iz područja teatrologije", iz dva predmeta: Dramaturgija – stilovi i žanrovi i Istorija i teorija tragedije.

Od školske 2004/2005. godine po oglasu Univerziteta Crne Gore angažovan je i izvodi nastavu na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru iz predmeta Međukulturni menadžment na dva odsjeka – turizam i hotelijerstvo, za koji je takođe izradio program koji je prihvaćen i od strane ovog Fakulteta i od strane Senata Univerziteta Crne Gore. Pored ovog predmeta prihvaćen je i njegov predmet Menadžment animacija iz kojeg takođe od 2005. godine izvodi nastavu, na oba odsjeka (na odsjeku hotelijersto predmet je Projekti animacije u hotelijerstvu). Na zahtjev Fakulteta za turizam i hotelijerstvo izradio je programe i za predmete Kulturni turizam i Menadžment animacija koji su ušli u plan i program nastave na ovom Fakultetu na poslijediplomskim magistarskim studijama. Na Poslijediplomske magistarske studije – program turizam na ovom fakultetu prva generacija se upisala šk. 2005/06. godine. Na ovom fakultetu je od 2009. godine počeo i program doktorskih studija za Akademski studijski program Turizam. U njega je uključen i njegov predmet – Kulturni turizam.

Iz njegovih predmeta je do sada na ovoj grupi magistriralo 15 magistranata, kojima je  bio mentor, i još 10 kojima je bio predsjednik i član komisije za odbranu magistarskog rada (prihvaćeno je i u toku je rad na još više od 15 tema ovdašnjih studenata poslijediplomskih magistarskih studija, kojima je takođe mentor). Takođe je bio i član komisije za odbranu doktorske disertacije dr Srdjana Vukadinovića "Savremeno nacionalno pozorište u Crnoj Gori u drugoj polovini XX vijeka" odbranjene na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, Univerziteta umetnosti u Beogradu 2009. godine.

Od školske 2008/2009. angažovan je kao profesor za predmet Metodologija naučno -  istraživačkog rada na poslijediplomskim magistarskim studijama na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju.

iantovic@t-com.me 



Ne propustite nijednu važnu vijest, pretplatite se na vijesti Akademski forum.